Kakva je kvaliteta vida domaćih vozača?
Hrvatski autoklub obilježio je Svjetski dan vida objavom rezultata provjere kvalitete vida domaćih vozača. Riječ je o drugoj takvoj domaćoj provjeri, koja je ove godine uključivala provjeru vida na daljinu i na blizinu te je proširena i na ispitivanje novih aspekata vidne funkcije – vidnog polja i kontrastne osjetljivosti. Provjera je pokazala da mnogi domaći vozači imaju probleme s vidom na daljinu što je potencijalno vrlo opasno u prometu.
Dobrovoljna provjera vida provedena je tijekom rujna na 429 vozača i vozačica koji ne nose optička pomagala kao i oni koji ih nose, u suradnji sa tvrtkom Essilor, vodećim svjetskim proizvođačem naočalnih leća, a domaćin testiranja bilo je pet benzinskih postaja tvrtke Tifon, u Zagrebu, Zadru, Rijeci, Osijeku i Varaždinu.
G. Zvonko Šmuk, glavni tajnik HAK-a rekao je kako HAK ovu provjeru kvalitete vida vozača smatra dijelom aktivnosti iz akcije Ujedinjenih naroda Desetljeće sigurnosti. Okupljenima su se uvodno obratili i g. Dean Files iz Tifona te g. Jure Mlakar, direktor Essilora za Adria regiju, koji je naglasio važnost provjere kvalitete vida za vozače i zadovoljstvo suradnjom s HAK-om i Tifonom.
Vidna oštrina na daljinu osnovno je i često i jedino testiranje vidne funkcije. Optimalna vidna oštrina, odnosno funkcija centra vidnog polja, je ona od 100%. Vidna oštrina ovisi o oštrini slike koja pada na očnu pozadinu te o funkciji očne pozadine.
Prema domaćim propisima, stalno ili privremeno su nesposobni oni vozači (kojima to nije osnovno zanimanje) koji boluju od bolesti, stanja ili anomalija organa vida koje utječu na sigurno upravljanje vozilom ako nisu medicinski uspješno korigirane ili je oštrina vida oba oka, nekorigirana ili korigirana manja od zbrojeno 0,5, uz uredno vidno polje.
Rezultate provjere predstavio je g. Davor Mihaljević iz tvrtke Essilor. „Prikupljeni podaci pokazuju da 20% vozača nema optimalan vid bez obzira koriste li ili ne naočale ili kontaktne leće“, rekao je Mihaljević naglasivši da je ukupno 6% sudionika imalo vid gori od zakonski propisanog, ili oko 120.000 vozača.
Čak 33% muških sudionika provjere mlađih od 40 godina koji koriste naočale ili kontaktne leće nije imalo optimalan vid, dok je kod starijih od 40 godina taj postotak bio 36% onih koji koriste neko pomagalo. Kod vozačica koje su sudjelovale u provjeri, njih 11% mlađih od 40 godina koje ne koriste pomagala odnosno čak 46% starijih od 40 godina koje su koristile naočale ili leće – nije imalo optimalan vid. „Vrlo je zabrinjavajuće što 7% muških vozača sudionika provjere koji ne nose neko pomagalo, odnosno 9% onih koji ga nose, ima vidnu oštrinu ispod zakonskog minimuma od 50% optimalnog vida. Ispod zakonskog minimuma u provjeri bilo je čak 19% vozačica starijih od 40 godina te po propisima ni one ne bi trebale voziti“ kazao je g. Mihaljević.
Ponovljen je rezultat iz provjere iz 2011., jer 16% ispitanih vozača svoj vid uopće ne kontrolira, a 46% ih ne kontrolira dovoljno često. 52% vozača koji nose naočale nije bilo na pregledu vida u posljednjih dvije godine, 15% sudionika koji ne nose naočale nikada nije bilo na pregledu vida, što vrijedi i za 2% onih koji nose naočale.
Jedan od novouvedenih elemenata provjere bila je kontrastna osjetljivost ili sposobnost razlikovanja promatranog predmeta od pozadine. Primarijus dr.sc. Igor Petriček, specijalist oftalmolog sa Klinike za očne bolesti KBC Zagreb u izlaganju je naglasio kako je u provedenoj provjeri 53% vozača mlađih od 40 godina imalo smanjenu kontrastnu osjetljivost, odnosno čak 75% vozača starijih od 40 godina. Značajno je kako je 70% muških i 84% ženskih sudionika provjere izjavilo da ima problem s vožnjom noću, po kiši ili magli. Pritom veliki broj muških sudionika ne želi priznati postojanje takvog problema iako je kontrola vida pokazala loš rezultat.
Drugi novi element provjere, suženo vidno polje na manje od 120% prema zakonskom minimumu nije pronađeno niti kod jednog sudionika provjere, što je i razumljivo obzirom da su bolesti oka koje značajno sužavaju vidno polje rijetke.
Tijekom izlaganja, primarijus Petriček govorio je i o utjecaju vida na blizinu na vožnju, opasnosti od osjetljivosti vozača na zablještenje od farova vozila u noći ili refleksijom sunca s mokre površine. Bilo je riječi i o raspoznavanju boja, percepciji prostora te suhom oku vozača. Primarijus Petriček preporučio je uvođenje jednostavnih provjera vida vozača i upućivanje na liječnički pregled po uzoru na zapadne zemlje te pozvao na kontroliranje suženosti vidnog polja koje je u nas zakonski predviđeno ali se u praksi ne provodi.
„Gotovo 60% prometnih nesreća u Italiji, prema jednom istraživanju, uzrokovano je lošim vidom“ kazao je primarijus Petriček dodavši kako prema drugom talijanskom istraživanju, čak 32% ispitanih vozača ne zadovoljava neki od kriterija za dobivanje ili obnovu vozačke dozvole. „Vidljivo je kako rezultati našeg ispitivanja vida vozača, koliko god bili alarmantni, nažalost nisu lošiji od rezultata iz mnogih razvijenijih zemalja, što naravno ne znači da se ne trebaju i ne mogu popraviti“ zaključio je primarijus Petriček.
Damir Novak iz HAK-a osvrnuo se na razlike između domaćih propisa i Direktiva EU. „Naši ljudi nisu svjesni problema koji imaju i izbjegavaju ga riješiti, a čak 90% svih informacija vozačima dolazi putem osjetila vida“ rekao je g. Novak, dodavši kako loš vid skraćuje vrijeme reakcije vozača i može imati kobne posljedice. G. Novak upozorio je kako je starosna dob za obveznu provjeru vida u Hrvatskoj pomaknuta sa 65 na 80 godina, iako su prema EU Direktivama dozvoljeni stroži propisi.
Iz svega navedenog, vidljivo je da su ovogodišnji rezultati slični onima od jeseni prošle godine te ih možemo smatrati realnima. Stariji vozači imaju sve parametre vidne funkcije lošije od mlađih vozača. Kako većinu prometnih nesreća skrive baš mlađi vozači očito je da na sigurnost u cestovnom prometu utječu i drugi parametri, poput iskustva, brzine, umora i konzumiranja alkohola a ne samo vid.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije UN-a, 285 milijuna ljudi u svijetu ima neku vrstu oštećenja vida, od čega 19 milijuna djece, a 39 milijuna ljudi je slijepo. Čak 80% oštećenja vida moguće je spriječiti, dok 90% populacije s oštećenjem vida živi u zemljama u razvoju.
Izvor: www.hak.hr
