Kako smanjiti osjetljivost na zablještenje kod noćne vožnje?
Piše Doc.dr.sc.Petriček Igor, spec.oftalmolog, Klinika za očne bolesti Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, KBC Zagreb, Rebro
Zablještenje je potencijalno veoma opasno jer trenutačno zasiti stanice mrežnice svjetlom, te ona postaje prolazno “slijepom” u mraku. Zablještenje nije značajniji problem kod mlađih vozača, no čak njih 30% starijih od 75 godina ima zamjetne probleme u vožnji zbog zablještenja.
Određene očne bolesti (mrena, zamućenja rožnice i sl.) izazivaju posebno jako zablještenje. Van Rijn je 2005. godine pronašao povezanost između zablještenja i rizika za prometnu nezgodu.
Kontrastna osjetljivost
Kontrastnom osjetljivošću nazivamo sposobnost razlikovanja promatranog predmeta od pozadine. Van den Berg i Van Rijn 2005. godine otkrili su da među vozačima između 20 i 30 godina života u 6 zemalja EU njih 0.5% ima smanjenu kontrastnu osjetljivost. Taj postotak raste na čak 25.45% među vozačima starijim od 75 godina.
Važno je naglasiti da je pronađena značajnija povezanost između smanjene kontrastne osjetljivosti i prometnih nezgoda nego sa samom vidnom oštrinom, koja se najčešće ispituje.
U ispitivanju provedenom među našim vozačima, 53% vozača mlađih od 40 godina imalo je smanjenu kontrastnu osjetljivost, dok se taj postotak popeo na 75% kod onih starijih od 40.
Na pitanje koje situacije im u vožnji najviše smetaju, 70% muških vozača izjavilo je da ima problem s vožnjom noću, po kiši ili magli. Taj postotak je kod žena iznosio čak 84%. Takve tegobe direktno su povezane sa smanjenim kontrastom noću, te pokazuju da je baš smanjena kontrastna osjetljivost možda i važniji krivac za prometne negode noću nego što je to sama vidna oštrina na daljinu.
Kako smanjiti zablještenje?
- Nošenje naočala s UV zaštitom. Na taj način se smanjuje refleksija neugodnih UV zraka. Nošenje zatamnjenih naočala može pomoći samo donekle, jer one smanjuju cjelokupnu svjetlinu slike, što može biti posebno opasno u sumrak i noću.
- Naočale s polarizacijskim filterom. Veliki dio reflektiranog svjetla s glatkih površina (mokra cesta, staklo i sl.) je polariziran, te se može eliminirati nošenjem naočala s polarizacijskim filterom. Istraživanje provedeno od jednog renomiranog svjetskog proizvođača naočalnih leća pokazalo je da nošenje naočala s polarizacijskim filterom za trećinu sekunde skraćuje vrijeme reagiranja u prometu. U stanjima jakog zablještenja, polarizirajuća stakla popravila su čistoću vida za 75% u usporedbi s običnim sunčanim naočalama.
- Korištenje štitnika za sunce u vozilu. Pritom trebamo imati na umu da se njegovim spuštanjem smanjuje zablještenje od npr. sunca u sumrak, ali se time istodobno sužava vidno polje.
- Zatamnjenje stakala vozila. Danas većina vozila imaju u određenom postotku tvornički zatamnjena stakla. Neki vozači preferiraju još jače zatamnjenje, koje može biti opasno prilikom vožnje noću, a i protivno zakonu.
- Čišćenje stakala vozila. Svaka prljavština ili tekućina na vjetrobranskom staklu rasipa svjetlo, te je sekundarni izvor zablještenja. Stoga je čisto staklo pola jasne slike iz vozila. Treba izbjegavati korištenje bilo kakve tekućine za čišćenja koja će dodatno zamrljati staklo i time izazvati zablještenje.
