Retinopatija nedonoščadi
U nekim slučajevima retinopatija nije ozbiljno stanje, te samo od sebe zacjeljuje, dok je ponekad potrebna operacija kako bi se spriječio gubitak vida ili sljepoća. Liječenje uključuje uporabu lasera kako bi se zaustavio rast abnormalnih krvnih žila.
Retinopatija nedonoščadi – uzroci
Retinopatija nedonoščadi uzrokuje abnormalni rast krvnih žila nasumično u oku. Te abnormalne žile imaju tendenciju “propuštati” ili krvariti, što dovodi do stvaranja ruptura na mrežnici. Kada se rupture stvaraju povlače mrežnicu, što uzrokuje odignuće (ablaciju) mrežnice u stražnjem dijelu oka. Budući da nam mrežnica omogućava stvaranje slike, njeno odignuće vodi k sljepilu.
Razvoj retinopatije nedonoščadi se može zaustaviti u bilo kojem trenutku, a ishod znamo tek kada beba naraste.
Retinopatija kod nedonoščadi nema simptoma ni znakova. Jedini način da se otkrije je detaljan oftalmološki pregled očne pozadine.
Rizični faktori:
- rođenje prije 32. tjedna trudnoće, osobito prije 30-og tjedna
- porođajna težina manja od 1500g, osobito manja od 1250g
- hipoksija, hiperkapnija
Liječenje retinopatije nedonoščadi
Operacija se koristi kako bi se zaustavio rast abnormalnih krvnih žila s naglaskom na liječenje periferne mrežnice (bočni dio mrežnice) za očuvanje središnjeg dijela mrežnice (najvažniji dio mrežnice).
Budući da se operacija usredotočuje na liječenje periferne mrežnice, na tim područjima će ostati rupture, a time će određeni postotak perifernog vida biti izgubljen. Međutim, očuvan je središnji dio mrežnice, te će oči i dalje biti u mogućnosti obavljati vitalne funkcije poput gledanja ravno ispred sebe, čitanja, razlikujući boje itd.
Najčešće metode liječenja su:
Laserska kirurgija (fotokoagulacija) je najčešći tip operacije, u kojoj se koriste male laserske zrake za sprječavanje novotvorbe krvnih žila na perifernom dijelu mrežnice. Ovaj postupak traje oko 30-45 minuta po oku.
Krioterapija. Koriste se niske temperature i na taj način se zaustavlja rast abnormalnih krvnih žila.
Skleralna plomba. Izvodi se u slučaju odignuća mrežnice. S vanjske strane oka se pričvrsti silikonska ili plastična traka. Traka pritišće oko prema unutra, reducirajući povlačenje mrežnice, dozvoljavajući joj da se ponovo pripoji unutarnjoj strani oka. Skleralna plomba se postavi na stražnji dio oka, te ju je nemoguće vidjeti nakon operacije. Operacija traje 1 do 2 sata.
Vitrektomija. Pri ovom zahvatu, želatinozna tvar zvana staklovina se zamjenjuje sa silikonskim uljem kako bi se odvojeni dio mrežnice “pogurnuo” natrag na pigmentni epitel. Puknuće kirurg zatvara pomoću argon lasera, što se naziva fotokoagulacija. Ova metoda se koristi kod većih odignuća. Operacija traje nekoliko sati.
