Ambliopija ili slabovidnost – simptomi, dijagnoza i liječenje
I oko i vidni dio mozga po rođenju nastavljaju razvoj. U oku novorođenčeta gustoća neurona u mrežnici znatno je manja, ali je manja i gustoća sinapsi, kako u mrežnici tako i u vidnom korteksu.
Oko prima svjetlosne podražaje a stvarna slika svijeta oblikuje se u vidnom dijelu mozga. Ako nemamo zadovoljavajuću vidnu stimulaciju izostat će pravilan razvoj vidnog dijela mozga.
Što je ambliopija?
Ambliopija (slabovidnost) jest smanjenje ili gubitak dijela vidnih funkcija bez vidljive bolesti oka. Pod gubitkom vidnih funkcija podrazumijevamo smanjenje vidne oštrine, percepcije kretanja, osjećaja dubine prostora i razlikovanje kontrasta.
Klinička, elektrofiziološka ispitivanja pokazala su da je ambliopija kompleksni sindrom senzornih i motornih anomalija gdje je smanjena vidna oštrina klinički najvidljiviji nalaz.
Počevši od mrežnice ona ne pokazuje nikakve strukturne ni funkcionalne promjene u ambliopiji. Biometrijske značajke vidnog živca i peripapilarna debljina sloja živčanih vlakana jednake su u ambliopnom i zdravom oku. Corpus geniculatum laterale (CGL) pokazuje prve strukturne promjene u veličini neurona s posljedičnom disfunkcijom navedene jezgre.
Strijatalni korteks pokazuje gubitak monokularnih neurona ambliopnog oka, te gubitak binokularnih neurona i dominaciju usmjerenosti signala prema korteksu zdravog oka.
Postoji natjecanje za kortikalne sveze između ambliopnog i zdravog oka. Nakon uklanjanja ambliogenog čimbenika (npr. ordiniranje korekcije ili op. katarakte), ambliopno oko može nastaviti slati slabije signale a zdravo oko i dalje šalje jače i intenzivnije signale.
Nepravednu kompeticiju moguće je smanjiti pojačavanjem impulsa ambliopnog oka okluzijom zdravog oka.
Podjela ambliopije prema mehanizmu nastanka:
- STRABIZMIČKA
- REFRAKTIVNA
- DEPRIVACIJSKA
Strabizmička ambliopija
Daleko je najčešća. Strabizam je motorička greška (otklon vidnih osi iz paralelnog položaja) a on izaziva senzoričku pogrešku, odnosno za komplikaciju ima slabovidnost i poremećaj binokularnog vida.
Pri otklonu jednog oka dolazi do dvoslika jer slike predmeta ne padaju na identične mrežnične točke. Nastaje konfuzija jer obje makule primaju različite slike. Da se to izbjegne, da se izbjegne konfuzija dolazi do aktivnog potiskivanja slike u škiljavom oku, do neutralizacije ili supresije a to s vremenom uzrokuje slabovidnost.
Tako imamo smanjenu vidnu oštrinu u škiljavom oku bez vidljivih patoloških promjena na očnoj pozadini ili prozirnim optičkim medijima.
Refraktivna ambliopija
Nastaje u djece koja kasno dobiju odgovarajuće naočale, pa se normalan vid nije mogao razviti (uglavnom se radi o većim refrakcijskim anomalijama i astigmatizmu) koji nisu bili korigirani.
Postoji i anizometropija – nejednaka refrakcija na oba oka. Anizometropija uzrokuje anizeikoniju – nejednaku veličinu slika na mrežnici. U binokularnom vidu potisnuta je slika s većom refrakcijskom anomalijom koja se vidi manje oštro i jasno.
Deprivacijska ambliopija
Organske patološke promjene (katarakta, ptoza, opaciteti rožnice, intravitrealna krvarenja, retinalne distrofije), treba što prije ili operirati ili liječiti kako bi se stvorio preduvjet za razvoj vida.
Nakon operacije katarakte prvo treba ordinirati naočale ili kontaktnu leću i omogućiti razvoj vida.
Kako otkriti ambliopiju i kako je liječiti?
Zlatni standard dijagnostike ambliopije je cjeloviti oftalmološki pregled.
Testiranje vidne oštrine u dobi od 4 godine najpouzdaniji je za otkrivanje ambliopije i otkriva 97% očnih anomalija.
Ako ambliopiju otkrijemo na vrijeme prije nego je vidni dio mozga završio razvoj, ambliopiju je moguće liječiti.
Nakon 7. godine života razvoj vidnog dijela mozga najvećim dijelom je završen i nakon toga slabovidno oko nikada više neće moći povratiti dobar vid.
Što pronalazimo kod ambliopije?
- Smanjenu vidnu oštrinu
Dijete se najčešće ne žali na smetnje vida. To je najčešće bolest jednog oka, rijetko bolest oba oka pa dijete gleda na ono drugo zdravo oko. - Ima slabije izražen dubinski vid
Svijet se doima plošan bez treće dimenzije (dijete se često spotiče pri prelazu prepreka, teško hvata loptu, teško pogađa lopticu reketom). - Otežano čitanje
Pojedinačna slova i brojeve relativno dobro prepoznaje, ali ako su u nizu čitanje je otežano. Ambliopno oko ima dvije vidne oštrine. Kod ambliopije postoji velika razlika između angularnog i linearnog vida. Pacijent bolje vidi pojedinačne optotipe “E” kukice dok pri čitanju na tabli miješa slova. Ima teškoće separacije.
U većini razvijenih zemalja testiranje vidne oštrine i liječenje ambliopije uvriježena je javnozdrastvena mjera.
U Hrvatskoj 2-5% boluje od ambliopije. Rano liječenje ambliopije okluzijom uz ordiniranje odgovarajuće korekcije naočalama najučinkovitiji je u poboljšanju vidne oštrine.
Flasterom prekrijemo zdravo oko (okluzija) da bi se slabije vježbalo a mozak „učio“ gledati. Od velike je važnosti liječiti ambliopiju, jer bolji vid povećava samosvijest o sebi, daje bolje rezultate u školi, ne ograničava čovjeka u izboru zanimanja.
KB “Sveti Duh” pregledavala je četverogodišnjake u vrtićima i uključila se u otkrivanje ambliopije i njeno pravovremeno liječenje. Nadamo se da će na državnoj razini biti prihvaćen univerzalni model otkrivanja i liječenja ambliopije.
