Suho oko i računalo
Cilj je ovoga kratkog pregleda pokušati skinuti veo misterije sa ovoga problema, objasniti uzroke smetnji pri radu za računalom, i dati neke preporuke kako smanjiti tegobe, sa naglaskom na smetnje prouzročene suhim okom-disfunkcijom suznog filma, što je i najčešći uzrok smetnji.
Sindrom rada za računalom
Danas gotovo nitko ne može izbjeći računalo. To se posebno odnosi na mladež i radnu populaciju. Danas u Velikoj Britaniji prosječna odrasla osoba tjedno provede 53 sata pred ekranom računala ili televizije. Istraživanje provedeno na 2750 radno aktivnih u Velikoj Britaniji pokazalo je da se njih 90% žali na „zamor očiju“ pri radu na računalu, a njih 30% svakodnevno osjeća iritaciju ili suhoću očiju.
Dr. Jeffrey Anshel, specijalist za vidnu ergonomiku, u svojoj knjizi Visual Ergonomics in the Workplace, za ovako raširene smetnje krivi jedinstveni zbroj utjecaja na osobu koja radi za računalom. Kao najčešće spominjane tegobe on navodi suhe i iritirane oči, napor očiju, mutan i fluktuirajući vid, osjetljivost na svjetlo, glavobolje i bol u vratu. U načelu navedeni simptomi preklapaju se u cijelosti sa smetnjama koje se danas svrstavaju pod dosta nedefinirani pojam Sindroma bolesne zgrade (Sick Building Syndrome- SBS), gdje se još samo dodatno javljaju i smetnje sa strane sluznice respiratornog trakta.
Dakle, sindrom bolesne zgrade uglavnom je sindrom rada na računalu. Od svega navedenog, smetnje vezane uz suhoću očiju daleko su najčešće. Nacionalno istraživanje u SAD provedeno u devedesetim pokazalo je da je 14% osoba koje su se žalile na simptome suhog oka svoje smetnje povezivalo sa radom za računalom. Obzirom da se od tada računalo još više rasprostranilo, a i da je svijest o njegovim učincima porasla među radnom populacijom, ovaj je postotak danas sigurno još i značajno veći.
Opći uzroci sindroma rada za računalom
Kako smo već naglasili, rad na računalu stvara nefiziološko stanje, ne zbog nekog posebnog neželjenog ili patološkog učinka ekrana, nego prije svega zbog duljine rada pred ekranom. Kada bismo za računalom sjedili samo nekoliko minuta a ne više sati, smetnji ne bi bilo. Dakle, zbog neprirodno dugog trajanja istog, nepromijenjenog stanja za oko, nastupaju smetnje.
Najčešće smetnje povezane su sa disfunkcijom suznog filma („suhim okom“) i posljedičnim isušivanjem površine oka.
Smetnje mogu izazivati i neadekvatne naočale, posebno napor prilagodbe oka na blizinu (akomodacije), koji prelazi u grč zbog stalnog fokusiranja na istu udaljenost.
Očni simptomi sindroma rada za računalom
Najčešće spominjani simptom pri radu na računalu vezan uz oko je zamor očiju. No, to je pojam koji nije medicinski jasno definiran, u mnogome je nejasan i zbunjujući, a često se i komercijalno zloupotrebljava. Zato ga ovdje nećemo koristiti.
Vezano samo za disfunkciju suznog filma, koja i jest najčešći poremećaj pri radu na računalu, smetnje se mogu podijeliti u dvije skupine: osjećaj suhoće, žarenja u očima, osjećaja pijeska pri kraju dana, te suzenje očiju.
Suhoća, žarenje i osjećaj pijeska posljedica su isušivanja površine oka. Češći su kod starije populacije, koja već ima i smanjenu sekreciju vodene komponente suza. Suzenje je bitno češće kod mlađe, radno aktivne populacije, a posljedica je istanjenja lipidnog sloja zbog rjeđeg treptanja.
Važno je naglasiti da crvenilo oka pri radu na računalu vrlo rijetko prati ostale navedene smetnje. Ukoliko se ono javi, vjerojatno se radi o ekstremnijem obliku stanja, zbog naglašene disfunkcije suznog filma u podlozi problema.
Kako pomoći?
Nerealno je očekivati da bilo koji oblik pomoći u potpunosti ukloni očne tegobe prisutne pri radu na računalu. To bi bilo moguće jedino kada bismo duljinu rada smanjili na pola sata, a ne na njih osam, deset ili više, kako je uočičajeno. Svatko može stajati na nožnom palcu desetak sekundi, no ako to mora raditi dva sata, vjerojatno će ga slomiti.
Isto tako, sasvim je nerealno preporučivati skraćivanje rada za računalom – to je dio naše svakodnevice koji se neće nikakvim savjetima promijeniti.
No, već i samo objašnjenje osobama sa smetnjama o čemu se kod njih zapravo radi može enormno pomoći, jer se tako skida veo mistike sa problema i izbjegava korištenje različitih neadekvatnih oblika pomoći (antibiotske kapi pri sumnji na infekciju, tablete antihistaminika pri sumnji na alergiju, promjena ekrana na skuplji, navodno zdraviji model, itd.).
Kako smo već naglasili, većina problema počinje smanjenom učestalošću treptanja. No, svjesno češće treptanje gotovo je nemoguće, iako mnogi liječnici to preporučaju. Svi mi na to naprosto nakon nekog vremena zaboravimo, jer je treptanje u osnovi nesvjesna radnja.
Kako onda pomoći? Prije svega, prilagodbom radnih uvjeta koliko je god više moguće. Druge metode pomoći tek su sekundarne.
- Položaj ekrana računala spustiti na oko 20 stupnjeva ispod razine pogleda – time je oko manje otvoreno, i manje se isušuje. To praktično znači, kada gledate ravno, Vaš bi pogled trebao biti na gornjem rubu ekrana.
- Pravilo 20-20-20: svakih 20 minuta napraviti pauzu u trajanju od 20 sekundi, pogledati u daljinu, dalje od pola metra (20 inča). Na taj način opušta se akomodacija, koja je u spazmu zbog fiksiranja stalno u istu točku.
- Nositi za dob adekvatne naočale za udaljenost ekrana računala – time se maksimalno opušta napor očiju i smanjuju smetnje, a, možda još značajnije, ne dolazi do neprirodnog približavanja ili udaljavanja od ekrana radi dobijanja oštrije slike, što stvara probleme sa vratnom kralježnicom i dodatno širi vjeđni rasporak zbog naginjanja prema naprijed.
- Povremeno blago dlanom kružnim pokretima izmasirati zatvorene oči – time se istiskuju masti iz žlijezda u vjeđama, što smanjuje isparavanje suza i suzenje oka.
- Ako ništa drugo ne pomaže, povremeno ukapavati umjetne suze koje rehidriraju površinu oka. Važno je pritom obavijestiti pacijenta da one na oku djeluju tek 15-20 minuta. Zato je pri duljem radu za računalom i naglašenijim smetnjama potrebno njihovo često ukapavanje. Ukoliko je suzenje najizraženiji simptom, tada se preporučuju umjetne suze koje sadržavaju i mast koja spriječava isparavanje suza.
- Smanjiti strujanje zraka: ventilator na radnom mjestu ili u vozilu nikako ne usmjeravati prema očima.
- Ako je ikako moguće, izbjegavati prostore sa suhim zrakom (klimatizacija), jer to dodatno isušuje površinu oka.
- Ukoliko se nose meke kontaktne leće, a javljaju se simptomi iritacije, pokušati preći na leće sa manjim postotkom vode, koje će površinu oka manje isušivati.
