Potpuni vodič kroz oftalmološki pregled
Tko je oftalmolog i čime se bavi?
Oftalmolog je liječnik koji obavlja pregled vida, dijagnosticira i liječi očna stanja i bolesti oka, vrši operacije očiju, te prepisuje naočale i kontaktne leće.
U oftalmologiji postoje i uže specijalizacije kod kojih se liječnik usko specijalizira za određene segmente oka.
Subspecijalisti se mogu specijalizirati za:
- Prednji segment oka: Specijalizira se za operaciju katarakte, transplantaciju rožnice i refraktivnu kirurgiju oka.
- Stražnji segment oka: Specijalizira se za stanja koja utječu na mrežnicu. To uključuje lasersko i kirurško liječenje stanja poput dijabetičke retinopatije ili ablacije mrežnice.
- Kirugija vjeđa i orbite: Subspecijalist za kirurgiju vjeđa i orbite vrši operativne zahvate uklanjanja tumora i liječenje prijeloma kostiju očne orbite.
- Dječja oftalmologija i strabologija: Ova subspecijalizacija usmjerena je na očne bolesti i stanja koja pogađaju djecu.
- Glaukomatologija: Ovo područje usmjereno je na medicinsko i kirurško liječenje stanja koja uzrokuju oštećenje vidnog živca.
- Neurooftalmologija: Ovo područje odnosi se na neurološka stanja koja uključuju vizualne manifestacije.
Koje pretrage uključuje oftalmološki pregled?
Oftalmološki pregled može uključivati brojne testove, koji će ovisiti o tome ima li osoba određeni problem s očima ili je potreban samo rutinski pregled očiju.
Kompletan oftalmološki pregled obično traje od 30 do 60 minuta. Oftalmolog će ispisati povijest bolesti osobe, kao i povijest očnih bolest članova obitelji. Zatim će započeti testiranje i pregled očiju. To može uključivati sljedeće:
Test vidne oštrine
Oftalmolog će vas zamoliti da pročitate slova, brojeve ili znakove s optotipa, obično s udaljenosti od 6 metara. Najčešća tablica za ispitivanje vida je Snellenova tablica, koja prikazuje slova koja se smanjuju od vrha prema dnu. To pomaže liječniku da odredi koliki postotak vida osoba ima.
Refrakcija
Liječnik će kompjuterski izmjeriti dioptriju na uređaju koji se zove autorefraktometar, te će zatim obaviti subjektivno određivanje dioptrije.
Kod subjektivnog određivanja dioptrije pacijent mora surađivati i čitati slova dok liječnik izmjenjuje dioptrijska stakalca u probnom okviru. Ovaj pregled je moguće obaviti i uz pomoć foroptera, uređaja koji u sebi sadrži čitav niz dioptrijskih leća. Refrakcijom se određuje da li ste kratkovidni, dalekovidni ili imate astigmatizam, te se prepisuje dioptrija za naočale i/ili kontaktne leće.
U slučaju prvih naočala kod djece je potrebno obaviti skijaskopiju, odnosno kompjutersko mjerenje dioptrije na široke zjenice. Zjenice se prošire uz pomoć posebnih kapi, te se nakon nekoliko kapanja izmjeri dioptrija na autorefraktometru. Taj nalaz je referentna točka za sve buduće preglede, a prije prepisivanja naočala potrebno je ponoviti subjektivni pregled, nakon što se zjenice vrate u normalan položaj.
Prednji segment oka
Oftalmolog koristi biomikroskop s procjepnom svjetiljkom za osvjetljavanje i pregled prednjeg dijela oka. To uključuje rožnicu, šarenicu, zjenicu, bjeloočnicu, središnji dio očne leće, te kapke. Uz pomoć biomikroskopa provjerava se imate li mrenu ili bilo kakve ožiljke ili ogrebotine na rožnici.
Mjerenje očnog tlaka
Povišeni očni tlak može dovesti do glaukoma, bolesti pri kojoj dolazi do degeneracije i odumiranja očnog živca. Mjerenje očnog tlaka naziva se tonometrija.
Dostupno je više metoda mjerenja očnog tlaka, ali najčešće su aplanacijska i bez-kontaktna tonometrija.
Kod aplanacijske tonometrije liječnik prvo ukapava anestetik u oko, a zatim dodiruje oko aplanacijskim tonometrom koji je pričvršćen na biomikroskop. Ova metoda smatra se najpouzdanijom metodom mjerenja očnog tlaka.
Kod bez-kontaktne tonometrije očni tlak se mjeri bez dodira oka, te stoga nije potrebno korištenje anestetika. Uređaj funkcionira na principu ispuhivanja zraka prema oku, te se mjeri otpor zraka od oka. Uz bez-kontaktnu tonometriju potrebno je izmjeriti i debljinu rožnice, te se na temelju rezultata ove dvije pretrage izračunavaju točne vrijednosti očnog tlaka.
Dodatne oftalmološke pretrage
Oftalmolog može preporučiti i dodatne pretrage za detaljniju analizu očiju. To može uključivati sljedeće:
- OCT – optička koherentna tomografija
- Perimetrija – vidno polje
- Topografija – skeniranje površine rožnice
- Fotografiranje fundusa
- Fluoresceinska angiografija
- Ultrazvuk oka
Ove pretrage pomažu oftalmologu da otkrije abnormalnosti u stražnjem dijelu oka, na vanjskoj površini oka ili unutar oka, kako bi rano dijagnosticirao i/ili pratio razvoj bolesti.
Svaki dio oftalmološkog pregleda pruža važne informacije o zdravlju očiju. Pobrinite se da redovno obavljate očne preglede, jer rano otkrivanje bolesti značajno može promijeniti ishod liječenja.
Koliko često treba obavljati oftalmološki pregled?
Djeca trebaju obaviti pregled kod dječjeg oftalmologa već u 4. godini života, kako bi se na vrijeme otkrila eventualna slabovidnost. Ovisno o rezultatima pregleda, dječji oftalmolog će preporučiti učestalost kontrola.
Ako su vam oči zdrave i imate dobar vid, trebali biste obaviti kompletan oftalmološki pregled barem jednom u dvadesetim godinama i dva puta u tridesetim. Nakon 40. godine života preporučljivo je obavljati oftalmološke preglede svake dvije-tri godine.
Ako imate infekciju, ozljedu ili bol u očima, ili primijetite naglu pojavu “mušica” ili bljeskova u oku, posjetite oftalmologa odmah. Također, ako imate dijabetes, povišeni krvni tlak ili obiteljsku povijest očnih bolesti, posavjetujte se s vašim oftalmologom koliko često biste trebali pregledavati oči.
Pročitajte sljedeće:
